Životinjski svijet

Gotovo za sve dijelove Gorskog kotara vrijede približno isti opisi životinjskog svijeta, pa ćemo prikazati samo najznačajnije.
Od beskralježnjaka, zaštićeni su leptiri kao rijetke vrste: lastin rep, prugasto jedarce, velika i mala preljevica i apolon. Od vodozemaca, često se vidi crni daždevnjak i planinski ili alpski štur, te razne vrste žaba (zelene i obične gubavice). Također, karakteristična je planinska živorodna gušterica (rađa žive mlade). Od zmija u listopadnim (svijetlim) šumama, vrlo je rijetka zmija bjelica ili Eskulapova zmija (zaštićena). U toplijim i suncu izloženijim predjelima, susreće se najotrovnija zmija Europe - poskok, a u planinskim predjelima obitava i riđovka.
Od ptica u jelovim, ali i u mješovitim šumama bukve i jele, obitavaju: šojka kreštalica, šarena kreja, mala zimnica, zeba, te planinska, jelova i velika sjenica. U višim predjelima gnijezde se drozdovi, imelaš i cirkelj. Tu je i naša najmanja ptica - zlatoglavi i vatroglavi kraljić. Uz ceste, putove, vlake i staze, čest je palčić. Također je česta siva žuna i veliki dijetao. Posebno je značajna troprsta tukavica (relikt iz ledenog doba) i crna žuna. Od sova, karakteristična je šumska sovina.
Viđa se jastreb kokošar, a od orlova, ali samo u surovim i teško pristupačnim gorskim predjelima, orao krstaš. U mirnim i mješovitim šumama, između 700-1200 m, gnijezdi se veliki tetrijeb koji izumire.
Od sisavaca, drevni stanovnici goranskih šuma su mrki medvjed i vuk. Ima kune zlatice, a veoma je rasprostranjena velika lasica. Divlja mačka je prava rijetkost, pa je zaštićena. Glavna divljač je srna, ali je izložena prekomjernom lovu. Ima divlje svinje, osobito u podnožju po livadama ispod Bjelolasice. Česti stanovnici šuma i polja su zec, puh, obični hrčak, šumski miš, šumska voluharica, jež, a vjeverica je zaštićena, jer je postala prava rijetkost.

 

 

Službene stranice Gorskog kotara rađene su u suradnji s Turističkom zajednicom Kvarnera
i turističkim zajednicama Gorskog kotara