Zemljopisne značajke

Gorski kotar nalazi se u zapadnom dijelu Hrvatske, između Like i Slovenije. Sa sjevera mu granica ide od izvora Čabranke, rijekom Čabrankom i rijekom Kupom do Zdihova Bosiljevskog. To je ujedno povijesna državnopolitička granica sa Slovenijom. Sa sjeverozapada, od izvora Čabranke preko Prezida, Čabarske Police, zapadnih padina Obruča prema Klani, granica je povijesna, prirodno-zemljopisna i etnička.
Tu je još od sredine IV. stoljeća postojao rimski obrambeni zid (limes) koji su Rimljani izgradili od Rijeke do Prezida, s utvrdama i kulama, da se zaštite od provale ilirskog plemena Japoda. Tu se dijeli zona hrvatskog gorskog bloka od slovenskog snežničkog masiva.
Prema jugozapadu granica prolazi padinom Obruča iznad Grobničkog polja, preko Kamenjaka, Huma, Draževskog vrha, zatim Vinodolske udoline, Pletenog, Luke Krmpotske, Alana i Krivog Puta, uvijek na nadmorskoj visini oko 700 metara.
Granicu jasno označava prijelaz opustošenog primorskog predjela u šumoviti goranski predjel.
Prema istoku granica Gorskog kotara dodiruje Ogulinsko-plašćansku udolinu. Granica teče od Severina na Kupi prema Krpelju, obilazeći Ogulinsko polje do Ogulinskog Hreljina, pa padinama Kleka i Modruškog zagorja, do Modruša.
Jugoistočna granica je široka prijelazna oblast. Ona obuhvaća područje između Rudolfinske i Jozefinske ceste, a ove predjele zovemo Drežnički ili Kapelski kraj. Glavna značajka ovog predjela je krš obrastao visokim šumama.
Gorski kotar površinom obuhvaća 1270 km2 (od čega na šume otpada 63%), s 342 naselja i 27.000 stanovnika (popis 2001. godine). Gorski kotar slabo je naseljeno područje sa svega 21,2 stanovnika po km2.
Iako je Gorski kotar jedinstveno zemljopisno područje, može se podijeliti u tri karakteristična dijela koja su na stanovništvo ostavila neizbrisiv trag. Zapadni dio Gorskog kotara oduvijek je gravitirao Rijeci i Hrvatskom primorju, a istočni dio Karlovcu i Zagrebu. Sjever je zbog slabije prometne povezanosti obilježio poseban način razvoja pod utjecajem Slovenije s obrtništvom, drvnom industrijom i malim kućnim obrtom. Zapadni dio goranskog kraja više karakterizira promet, vodno bogatstvo, trgovina i obrt, a za istočni su karakteristični industrija i danas manje poljoprivreda.
Najviši vrhovi: Glavne rijeke i jezera:
• Bjelolasica: 1534 m
• Risnjak: 1528 m
• Snježnik: 1506 m
• Viševica: 1428 m 
• Rijeka Kupa: 29,6 km
• Lokvarsko jezero: 2,1 km2
• Jezero Bajer: 1,2 km2

Službene stranice Gorskog kotara rađene su u suradnji s Turističkom zajednicom Kvarnera
i turističkim zajednicama Gorskog kotara