Arheološke zone

Pečina Bukovac

Arheološki potencijal ovog nalazišta shvaćen je već 1911. godine, kada je mađarski paleontologT. Kormos u njoj proveo manja istraživanja te u sondiu poprečnoj dvorani, između ostalog, pronašao lijepi šiljak izrađen od jelenjeg roga, kao i više ostataka životinja koje su davno boravile na ovom prostoru, poput pećinskog medvjeda i pantere. Kormos spominje i tragove ognjišta ili mjesta gdje je ložena vatra, kao i opaljene životinjske kosti. Sve ovo upućuje na to da je pećina bila posjećivana već od vremena mlađe faze starijeg kamenog doba (gornjeg paleolitika). Prema tipu šiljka moguće je da se radi o takozvanoj orinjasijenskoj industriji (kulturi), ili pak nekoj drugoj regionalnoj pojavi ranog gornjeg paleolitika, čime potencijalan značaj ovog lokaliteta postaje još veći.
lako je manja istraživanja pedesetih godina prošlog stoljeća proveo naš istaknuti poznavatelj prapovijesti, pokojni akademik Mirko Malez i tada pronašao brojne faunalne nalaze, u svjetlu novijih saznanja o prapovijesti bilo je prijeko potrebno provesti dodatna iskopavanja koristeći suvremene arheološke metode i tehnologiju istraživanja. Nadalje, iako spomenuti šiljak svojim izgledom odgovara šiljcima iz vremena gornjeg paleolitika s drugih europskih nalazišta, bez datiranja slojeva to nije bilo moguće potvrditi.
U ljeto 2010. godine započinju ciljana arheološka istraživanja pećine pod vodstvom dr. se. Ivora Jankovića (Institut za antropologiju u Zagrebu) i u suradnji s dr. se Ivorom Karavanićem (Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), mr. se. Sanjinom Mihelićem (Arheološki muzej u Zagrebu) te stručnjacima iz Sjedinjenih Američkih Država (Universitv of Wyoming i Illinois State Universitv) i potporom Udruge Lujzijana Delnice s ciljem utvrđivanja stratigrafskog slijeda nalazišta. Tijekom istraživanja pronađene su brojne kosti pećinskog medvjeda i drugih životinja, utvrđena je stratigrafija opisana od straneT. Kormosa i M. Maleza te su uzeti uzorci za znanstvene analize. Datiranje slojeva metodom radioaktivnog ugljika dalo je rezultate od 30 - 31 000 godina prije sadašnjosti za slojeve iz kojih najvjerojatnije dolazi spomenuti šiljak i time potvrđuje ljudsku prisutnost u ovim krajevima za vrijeme ranije faze gornjeg paleolitika. Istraživanja se nastavljaju i u budućnosti će pružiti važne spoznaje o prošlosti Gorskog kotara i, vjerujemo, obogatiti i turističku ponudu ovog kraja.

 Informacije za posjet mogu se dobiti u Turističkom uredu TZO Lokve na broj telefona 051/ 831-250

Službene stranice Gorskog kotara rađene su u suradnji s Turističkom zajednicom Kvarnera
i turističkim zajednicama Gorskog kotara