Biljni svijet

Po bogatstvu prirodnih ljepota teško je naći slično mjesto u Europi. Velike guste bjelogorične i crnogorične šume u planinama bile su nepristupačne i samo je čovjek sa sjekirom mogao prosjeći put.
Niže područje ovoga kraja (do 400 m nadmorske visine) obraslo je pretežno bjelogoricom. Prevladava bukva (Fagus silvatica), zatim grab, brijest, jasen, lipa i dr. Od niskog raslinja, značajne su razne režuhe, lazarkinja i mnogobrojne biljke pratilice: šumarica, crveni ljiljan, kopitnjak i dr.
U višem gorskom području (400-1000 m nadmorske visine) značajne su samonikle, mješovite ili čiste šume, šume četinjača, uglavnom jele i smreke. Od crnogorice najviše ima smreke, zatim jele i vrlo rijetko tise.
Pretplaninsko područje obuhvaća prostor iznad 1000 m nadmorske visine. Ovdje su odlučujući ekološki činioci veoma snažan vjetar, snijeg i led. Tu je značajna pretplaninska šuma bukve (Fagetum croaticum subalpinum Horv.), a uz tlo lijepika, bijeli žabljak, kamenika i planinska paprat. Uočljiva je i pretplaninska šuma smreke (Piceetum croaticum subalpinum Horv.) sastavljena od smreke vitkog rasta i niske krošnje, a na tlu različite krušćice, crvotočine, borovnica, brusnica, dvolistak, mahovina i druge acidofilne biljke. Konačno, u najvišim pretplaninskim predjelima iznad 1400 m nadmorske visine (Bjelolasica), javlja se klekovina bukve (Fagetum suffrutcosum Horv.). Na rubovima i udubinama ponikava, gdje se dugo zadržava snijeg, održava se velelisna vrba (Salicetum grandifoliae Horv.).
Posebna obilježja krajoliku daju livade, rudine, vrištine, utrine i druga zemljišta koja nisu obrasla šumama.
Rijetke i endemične biljke:
• alpska tustica
• hrvatski cvijet: perunika (Iris)
• kraški runolist
• kranjski ljiljan
• zvjezdasta šumarica
• gorski božur

Službene stranice Gorskog kotara rađene su u suradnji s Turističkom zajednicom Kvarnera
i turističkim zajednicama Gorskog kotara