Pretraživač

Zaštićeni krajolici

Zaštićeni krajolik "Vražji prolaz" i "Zeleni vir" - Skrad

Područje Zelenog vira proglašeno je rezervatom prirodnih vrijednosti 1962. godine. Prvi se puta spominje 1884. godine kao izletište za hrabrije izletnike. Do izletišta Zeleni vir, koje se nalazi na 302 metra nadmorske visine može se doći iz nekoliko pravaca. Asfaltna cesta koja povezuje Skrad i Brod na kupi, iza sela Planina odvaja se prema Zelenom viru, ima nekoliko pješačkh i planinskih staza.

Zeleni vir je snažan izvor na dnu plitke, prostrane spilje nad čijim su se ulazom nadvile okomite stijene visoke 70 m, niz koje se ruši živopisan slap stvarajući blistavu vodenu zavjesu. Zeleni vir dobio je ime po zelenkastoj boji vode u jezercu koje nastaje u spilji.

Druga atraktivnost je 800 metara dugačak kanjon Vražji prolaz. Mnogi ga smatraju jednim od najljepših prizora u našoj zemlji. Kroz usku guduru-sutjesku, široku oko dva metra, među stjenama visokim stotinjak metara, probija se gorski potok Jasle. Voda je milenijima izjedala kamen da bi prokročila ovaj prolaz koji zapanjuje snagom vodene stihije i divljinom vrletnih stjena. Nad njim na metalnim nosačima usječenim u stjenu napravljeni su mostići i stepenice kojima se prolazi. Tu tek sredinom ljeta do korita pritoka mjestimice nakratko dopiru sunčeve zrake. Stjene su mjestimice pokrivene mahovinom, a na terasama po kojima se kreće divljač, najčšće divokoze ima trave i drveća.

Na kraju Vražijeg prolaza nalazi se nova posebnost ovog atraktivng izletišta nazvana Muževa hižica. Ova spilja nalazi se iznad zaravni kojom završava Vražiji prolaz, blizu kucica za odmor. Prema narodnoj predaji; za vrijeme najezde turaka oko 1525 tu se djelom sklonilo stanovništvo ovog podrucja. Gospodar skupine ljudi koja se sakrila u spilju bio je muž – muškarac, pa je po tome i dobila naziv ''Muževa hižica''. Spilja je vrlo prostrana dugacka je oko dvijesto metara i bogata je sigama, na kraju spilje koji još nije u cjelosti istražen nalazi se jezerce. U tom je jezercu približno u isto vrijeme kada i u posojnskoj jami pronadena čovječja ribica.