Biljni svijet
Biljni svijet
Po bogatstvu prirodnih ljepota teško je naći slično mjesto u Europi. Velike guste bjelogorične i crnogorične šume u planinama bile su nepristupačne i samo si je čovjek sa sjekirom mogao prosjeći put.
Niže područje ovoga kraja (do 400 m nadmorske visine), obraslo je pretežno bjelogoricom. Prevladava bukva (Fagus silvatica), zatim grab, brijest, jasen, lipa i dr. Od niskog raslinja, značajne su razne režuhe, lazarkinja i mnogobrojne biljke pratilice: šumarica, crveni ljiljan, kopitnjak i dr.
U višem gorskom području (400-1000 m nadmorske visine), značajne su samonikle, mješovite ili čiste šume, šume četinjača, uglavnom jele i smreke. Od crnogorice najviše ima smreke, zatim jele i vrlo rijetko tise.
Pretplaninsko područje obuhvaća prostor iznad 1000 m nadmorske visine. Veoma snažan vjetar, snijeg i led, tu su odlučujući ekološki činioci. Tu je značajna pretplaninska šuma bukve (Fagetum croaticum subalpinum Horv.), a uz tlo lijepika, bijeli žabljak, kamenika i planinska paprat, zatim je uočljiva pretplaninska šuma smreke (Piceetum croaticum subalpinum Horv.) sastavljena od smreke vitkog uzrasta i niske krošnje, a na tlu različite krušćice, crvotočine, borovnica, brusnica, dvolistak, mahovina i druge acidofilne biljke. Konačno, u najvišim pretplaninskim predjelima iznad 1400 m nadmorske visine (Bjelolasica), javlja se klekovina bukve (Fagetum suffrutcosum Horv.). Na rubovima i udubinama ponikava, gdje se dugo zadržava snijeg, održava se velelisna vrba (Salicetum grandifoliae Horv.).
Krajoliku daju posebna obilježja livade, rudine, vrištine, utrine i druga zemljišta koja nisu obrasla šumama.
Rijetke i endemične biljke:
-
Alpska tustica
-
Hrvatski cvijet: Perunika (Iris)
-
-
-
-